početna / Sveta Nedelja / Znamenitosti / Dvorac Erdödy u Kerestincu povratak

Dvorac Erdödy u Kerestincu

Ovaj renesansno – barokni kaštel sagradila je grofovska obitelj Erdödy.

Spomenik je kulture 1. kategorije.
Ovaj renesansno – barokni  kaštel sagradila je  grofovska obitelj Erdödy, koja je bila vlasnik Okićkoga vlastelinstva.
Radovi su počeli 1565. godine, znatno je proširen i utvrđen 1575. i kasnije, a nakon što su osmanske čete poharale ovaj kraj, grofovi Erdödy napustili su utvrdu na Okiću i naselili se u Kerestincu. Erdödyjevi su upravljali Okićkim (Kerestinečkim) vlastelinstvom sve do 1860. godine, a u «castellumu Kerestinecz», kako se spominje 1578., uglavnom su imali svoje kastelane.

 

Dvorac Erdödy u Kerestincu jednokatna je renesansno-barokna građevina pravokutnoga tlocrta, s dvije cilindrične kule na kutovima. S dvorišne su strane otvoreni arkadni hodnici, na koje se ulazi trokrakim kamenim stubištem. Sačuvana je prvotna prostorna struktura unutar kaštela – prostorije u nizu u prizemlju i na katu otvoreni boltani hodnik. Većina prostorija na obje etaže, pa i u kulama, zasvođena je bačvastim svodovima sa susvodnicama.
O barokizaciji u 18. stoljeću svjedoče i oblikovane arkade dvorišnih pročelja, koje imaju eliptične lukove na masivnim kvadratičnim stupovima. Nacifranijom ornamentikom u barokizaciji je zahvaćena i glavna sjeverna fasada, kao i dvije okrugle kule. U središnjoj osi nalazi se atika, koriste se barokni detalji, poput razgibanih nadstrešnica nad prozorima kula, horizontalne trake naglašavaju pročelja prizemlja, a prvi kat je ritmiziran pilastrima. Dvorac i perivoj u Kerestincu već su vise od desetljeća napušteni i zapušteni.
 

 
Kaštel (dvorac) u Kerestincu prošao je burnu povijest. Tu se 1573. odigrala jedna od važnih bitaka znamenite Seljačke bune, a utvrdu su nekoliko puta opsjedale i pljačkale osmanske čete. Dvorac je proživio više pregradnji, rušenja i obnova. U početku je u renesansno oblikovanom
tlocrtu imao četiri cilindrične kule na kutovima i dva kata, s otvorenim arkadama s dvorišne strane. U 18. stoljeću cijeli je objekt barokiziran, pa su izvršene brojne pregradnje i nadogradnje, a među ostalim sagrađeno je trokrako kameno stubište i pročelja su dobila nacifraniji, barokni izgled. S obzirom na to da su tada već poboljšani sigurnosni uvjeti, počeo se uređivati
okoliš.

 

U 19. stoljeću dovršeno je uređivanje reprezentativnog perivoja s dvorskim jezerom, koji je obuhvaćao površinu veću od 7 hektara. Veći građevinski zahvati obavljeni su opet početkom 20. stoljeća, kada se nastojalo popraviti rušenje koje je iza sebe ostavio potres 1880. godine.
Tada su srušene dvije cilindrične kule, koje se nikad više nisu obnovile. Dobrano je srušen i drugi kat kaštela. Obnova je počela odmah nakon potresa, ali obitelj Pallavicini nije uspjela završiti radove. To je učinila tek obitelj Turk početkom 20. stoljeća. Tada kerestinečki dvorac dobiva današnje gabarite. Na kutovima su ostale dvije cilindrične kule, dvorac je ostao jednokatna građevina. Dograđeno je južno jednokratno krilo, čime je zatvoren četverokut dvorca. Također su sagrađene stambene i gospodarske zgrade (kao i špiritana) u okolici kaštela. Perivoj je još uvijek bio idiličan, dobro očuvan i prostran, s jezerom uz koje je kasnije nastala industrija.
 

Dvorac i perivoj vape za temeljitom obnovom. U aktiviranju toga neosporno velikoga gospodarskog i turističkog resursa nalaze se svakako nove razvojne mogućnosti Kerestinca i svetonedeljskog
kraja.