početna / Sveta Nedelja / Narodna baština povratak

Narodna baština

Desetak kulturno-umjetničkih udruga čuva tradicijske vrijednosti svetonedeljskog kraja te svojim djelovanjem njeguju i promoviraju našu narodnu baštinu.

Desetak kulturno-umjetničkih udruga čuva tradicijske vrijednosti svetonedeljskog kraja te svojim djelovanjem njeguju i promoviraju našu narodnu baštinu. Često se zato priređuju izložbe s prikazima narodne nošnje i običaja svetonedeljskog kraja. Nerijetko ih prate igrokazi kulturnih amaterskih družina da bi se što vjernije dočarao negdašnji način života. Preko prikaza blagdanskih i drugih običaja.

Narodna nošnja
 
I ženska i muška narodna nošnja ima na svetonedeljskom području dugu tradiciju i neke specifičnosti. Nošnja je privlačna i nacifrana, osobito gornji dijelovi, a prevladava crvena boja.
Šije se od narodnog platna, a nekad se i u ovom kraju uvelike uzgajala konoplja i lan. Sve do 60-ih godina 20. stoljeća radili su i narodni tkalci na tkalačkim stanovima ili krosnama, što se danas može vidjeti tek u muzejskim zbirkama ili se demonstrira na narodnim svečanostima.

Najvažniji dijelovi ženske nošnje su opleček, rubača i fertun. Opleček je bluza sastavljena od prednjeg, nešto dužeg, i zadnjeg, kraćeg stana, s dugačkim rukavima, u zapešću nabranim i stegnutim ošvicom. Rubača ili rubača-celača je suknja sašivena s prslukom. Prsluk je modrec krojen u trapezoidnom obliku s malim trokutastim izrezom na leđima i s naramenicama spojen
koncima. Modrec je s prednje strane jako izrezan, a po sredini otvoren. Suknja je rubača, obično bez posebnih ornamenata. Sastoji se od prednje ravne pole i zadnjih dviju poli sitno nabranih. Prednja pola je u gornjem dijelu otvorena. Fertun je pregača izrađena od dvije pole na struku, sitno nabrane i uhvaćene ošvicom na koju se nastavljaju krakovi.

Specifičnost, možda i najvredniji dio svetonedeljske nošnje je raskošna ženska ogrlica ili kraluš (kraluž). Ovdje se pojavljuje od početka 19. stoljeća, a djevojke i žene nose kraluš u svečanim prigodama. Nosi se uz vrat na kraglin, obično je od bijele nabrane čipke, s raznim ornamentima u boji. Nizanjem staklenih ili koraljnih sitnih perli na osnovu od 8 vlasi ili niti bijelog konjskog repa, ili u novije doba od plastike, dobivaju se nacifrani ornamenti, obično na kare, šlinge i frke. Kraluš najčešće koristi crvenu boju, ali i trobojnicu (crven, bijeli, plavi). Oko vrata žene kraluš je otraga vezan crvenom satenskom vrpcom.

Glavni dijelovi muške narodne nošnje su gaće i rubača. Bijele gaće sašivene od narodnog platna duge su obično do gležnja.  Rubača je košulja koja se nosi preko gaća.

Na temelju narodne baštine danas se oblikuju i specifični suveniri svetonedeljskog kraja. Uz pleteni kraluš, to su i ručno izrađene krpene lutke vrlo maštovitih oblika, a obično su obučene u narodnu nošnju. Kao suveniri izrađuju se i razni keramičarski proizvodi te neki starinski uporabni predmeti. Na svetonedeljske svečanosti, pa i u ostale posjete i na izlete, privlači i velik
izbor rakija i likera koji se proizvode na starinski način.