Povijest

Iako je kao grad najmlađi u Zagrebačkoj županiji, s ponosom je sačuvao svoje povijesne spomenice – svjedočanstva života svetonedeljskog kraja-dokaznice o kontinuitetu razvitka.

Iako je kao grad najmlađi u Zagrebačkoj županiji, s ponosom je sačuvao svoje povijesne spomenice – svjedočanstva života svetonedeljskog kraja – dokaznice o kontinuitetu razvitka.

Dokazana naseljenost seže, pak, u rimsko doba. Ovim je krajem, naime, prolazila glavna prometnica rimske Panonije povezujući Emonu i Sisciu, odnosno Ljubljanu i Sisak, pa je uz nju, u današnjem mjestu Jagnjić Dolu,  na arheološkom lokalitetu Herešinec nađena vrijedna brončana rimska fibula  koja datira na prijelazu iz  2. u 3. stoljeće.
U Novakima je, pak, slučajno nađen sarkofag bez poklopca, ulomci rimskih opeka, novčić iz doba Konstancija I., pa se pretpostavlja da je tu postojalo rimsko naselje.

Najvažniji dokaz rimske kulture pronađen je u Kerestincu. To je veliki kameni spomenik rimskom odličniku Pontiusu iz 3. stoljeća. Spomenik je pronađen potkraj 19. stoljeća, čija je kopija donedavno bila izložena u središtu Kerestinca.  Pretpostavlja se da je na kerestinečkom lokalitetu postojalo rimsko groblje (tumuli),a možda i omanja vojna stativa.

O dolasku Hrvata i prvim stoljećima njihova boravka u ovom kraju postoje samo posredni podaci.  Početkom kasnoga srednjeg vijeka, odnosno u 12. stoljeću na ovom prostoru djeluje vlastelinstvo u Okiću. Slavnu utvrdu na Okiću tada su gradili prvi poznati plemići u ovom dijelu Samoborskoga gorja – knezovi Okićki (upravljali vlastelinstvom od 1193. do 1293.). Od 13. do 16. stoljeća pod Okićku gospoštiju pripadala su kmetska sela i selišta Kerestinec, Kalinovica, Mala Gorica, Brezje i Jagnjić Dol (ranije se naselje zvalo Dol), a kasnije i Srebrnjak i Breg (Svetonedeljski Breg) te, dakako, Sveta Nedelja. Naselja na sjeverozapadu svetonedeljskoga kraja spadala su pod vlast Susedgradskog vlastelinstva: Strmec, Orešje, Novaki i Rakitje (sjedište sučije bilo je u Novakima). Bestovje se kao posebno naselje javlja tek krajem 19. stoljeća.

Godine 1493. Okićku gospoštiju kupili su slavni grofovi Erdödy, i to za 6000 forinti u zlatu, te su ostali vlasnici vlastelinstva sve do 1860. godine.
Erdödyjevi grade novu nizinsku fortifikaciju renesansnih oznaka – dvorac-utvrdu u Kerestincu. Petar Erdödy (1504. - 1567.) dobiva 1565. plemićki naslov grofa, a već tada aktivno gradi dvorac-utvrdu u Kerestincu, okruženu širokim opkopima s vodom. Godine 1575. dvorac je proširen i obnovljen,a radovi su nastavljeni gotovo do kraja 16. stoljeća.


Znamenitom Seljačkom bunom 1573. zahvaćen je i svetonedeljski kraj, osobito područje Kerestinca i Stupnika (grof Franjo Tahi bio je vlastelin u susjednoj Susedgradsko-stubičkoj gospoštiji). Pod vodstvom plemića iz Draganića, oko Kerestinca se početkom 1573. skupilo mnogo ustanika, pa se može reći da je na tom području bila najjužnija jezgra bune. Pod vodstvom Ivana Pasanca 3. veljače 1573. u Kerestinec je stigao i brojan odred seljačke vojske, kojem su se masovno pridruživali seljaci. Uskoro je na poprište stigla i jaka plemićka vojska, koju je vodio Gašpar Alapić. Odlučan boj zbio se podno Kerestinca 6. veljače 1573., kada je uvježbana plemićka vojska porazila i rastjerala pobunjene ustanike. Kronika govori da je tada pogubljeno od 400 do 500 seljaka, a oštećen je i dvorac grofova Erdödy.


U 15. stoljeću konačno i svetonedeljski kraj (u kojem je tada moglo živjeti između 500 i 600 duša) dobiva svoju katoličku župu. Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji (S. Trinitas, Nedelschak, Nedelci) ne spominje se u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. (Ivan arhiđakon Gorički), ali se u drugom popisu 1501. ovdje spominje župnik Martin. Tu je 1501. već postojala kameno-drvena gotička mala crkva, kojoj je 1608. prigrađena kapela Sv. Petra. Tek u 18. stoljeću sagrađena je na toj lokaciji današnja barokna crkva Presvetoga Trojstva.


U doba baroka Župa Presvetoga Trojstva Sveta Nedelja dobiva svoje najvrednije sakralne građevine.
Od sakralnih zdanja sagrađenih u doba baroka u svetonedeljskoj župi, najvažnija je župna crkva Presvetoga Trojstva. Najveći dio radova izveden je od 1740. do 1745. te od 1770. do 1775., da bi svečanost blagoslova bila izvršena 14. srpnja 1776. godine (crkvu je nadogradio i župnik Šilobod 1783.). U blizini župne crkve sagrađen je 1793. barokni gostinjac.

Kapela Sv. Roka sagrađena je u Svetoj Nedelji već između 1650. i 1688., a današnji oblik i veličinu dobila je 1748. godine. Na brijegu iznad Male Gorice postojala je već u 17. stoljeću (1650.) drvena kapela Sv. Marije Magdalene. Zidana barokna crkva tu je sagrađena 1768. godine. I kapela (vjerojatno drvena) Sv. Andrije u Novakima spominje se već 1652., a zidana kapelica nastala je tek u 19. stoljeću.


Gospodarska osnova ovoga kraja u zadnjih 50 godina potpuno se izmijenila. Nekoć je to bio isključivo poljodjelski kraj. Prvi industrijski pogoni javljaju se uoči kraja Drugog svjetskog rata, da bi do jačeg gospodarskog razvoja došlo potkraj 60-tih godina. Uz već formirana industrijska središta Kerestinec, Brezje i  Rakitje, stvara se tzv. Industrijska zona Novaki-Bestovje južno od ceste Samobor – Podsused, koja se proširuje i na sjevernu stranu prema Strmcu i dalje prema Svetoj Nedelji.
 

Hrvatski sabor je 30. prosinca 1992. godine donio odluku o osnivanju Općine Sveta Nedelja, koja je u srpnju 2006. godine proglašena gradom.