početna / Sveta Nedelja / Znamenitosti / Župna crkva Presvetog Trojstva povratak

Župna crkva Presvetog Trojstva

Legenda govori o tome da je Sava jedanput poplavila i tekla uz samu Svetu Nedelju, a kad se povukla u jezero pod brežuljkom, nađen je kip Svetoga Trojstva koji su mještani doživjeli kao Božji glas koji im je rekao da na ovome mjestu sagrade crkvu i u nju smjeste nađeni kip.

Legenda govori o tome da je Sava jedanput poplavila i tekla uz samu Svetu Nedelju, a kad se povukla u jezero pod brežuljkom, nađen je kip Svetoga Trojstva koji su mještani doživjeli kao Božji glas koji im je rekao da na ovome mjestu sagrade crkvu i u nju smjeste nađeni kip. 

Grad Sveta Nedelja prepoznatljiva je po župnoj crkvi Presvetog Trojstva i župnom dvoru koji se nalaze na brežuljku u središtu mjesta Svete Nedelje

Župa Presvetoga Trojstva prvi put se spominje 1501. godine u popisu župa Zagrebačke nadbiskupije.
U osnovi to je kasnogotička građevina, najvjerojatnije s prijelaza iz 15. u 16. stoljeće, kada je osnovana i svetonedeljska župa.


Sagrađena je od kamena i cigle kao jednobrodna građevina pravokutnoga tlocrta te svetištem sa spljoštenom apsidom. Prostrana lađa presvođena je visokom kupolom, čiji strop ukrašava raskošna štukatura s razigranim biljnim ornamentima. U svetište je 1648. (prema nekim izvorima već 1600.) postavljen ranobarokni oltar, jedan od najvrednijih u ovom kraju. Taj oltar preseljen je u kapelu Sv. Marije Magdalene poviše Male Gorice, kada je 1811. renovirana župna crkva dobila novi, današnji oltar. Kamena nadgrobna ploča na zidu u lađi župne crkve jedina podsjeća da je tu 1608. bila dozidana kapela Sv. Petra, koja je ujedno bila i mauzolej za okićkog vlastelina i kolatora župe Petra Erdödyja i njegove žene. Zbog osmanskih provala, ali i dotrajalosti, crkva je početkom 18. stoljeća bila u gotovo ruševnom stanju, pa je od 1740. do 1743. obnovljena, a njezini gabariti povećani. Zatim je od 1768. do 1786. uslijedila temeljita barokizacija. Najprije je župnik Antun Vidaković, uz pomoć
Erdödyja i župljana, crkvu dao produžiti i sagraditi pjevalište, a potom je gradnju dovršio znameniti hrvatski matematičar i župnik ove župe (od 1783 do 1786. godine) Mihalj Šilobod Bolšić, tvorac prve hrvatske aritmetike (Aritmetika Horvatzka), izdane 1758. u Zagrebu na kajkavskom jeziku.  Umro je 8. travnja 1787. godine u Svetoj Nedelji.
Na kraju barokizacije sagrađen je i zvonik te je crkva poprimila današnji izgled. Još je 1793. oko crkve sagrađen cinktor te uređeno groblje.
Župnik Franjo Lehpamer dao je 1811. temeljito obnoviti unutrašnjost crkve, uz važne promjene. Postavljen je novi kasnobarokno-klasicistički oltar Presvetoga Trojstva, a obnovljene su i sve zidne slikarije i štukature na kupoli. Godine 1800. postavljena je i nova propovjedaonica te montirane nove orgulje tipa Heferer. Na vrijednom pobočnom oltaru Majke Božje sačuvan je kameni kip Majke Božje i Krista (Pieta), izuzetno djelo ranoga baroka iz 17. stoljeća, koji je prenesen iz stare župne crkve. Crkva je kasnije nekoliko puta obnavljana.  Skladnu cjelinu s crkvom zaokružuje historicističko jednokatno zdanje župnoga dvora iz 1889. godine i omanji uređeni perivoj.