Župna crkva Presvetog Trojstva

Grad Sveta Nedelja prepoznatljiva je po župnoj crkvi Presvetog Trojstva i župnom dvoru koji se nalaze na brežuljku u središtu mjesta Svete Nedelje. Župa Presvetoga Trojstva prvi put se spominje 1501. godine u popisu župa Zagrebačke nadbiskupije. U osnovi to je kasnogotička građevina, najvjerojatnije s prijelaza iz 15. u 16. stoljeće, kada je osnovana i svetonedeljska župa.

Legenda govori o tome da je Sava jedanput poplavila i tekla uz samu Svetu Nedelju, a kad se povukla u jezero pod brežuljkom, nađen je kip Svetoga Trojstva koji su mještani doživjeli kao Božji glas koji im je rekao da na tome mjestu sagrade crkvu i u nju smjeste nađeni kip.

Župna crkva Presvetog Trojstva građena je od 1768. do 1786. godine. Značajan je primjer kasnobaroknog tipa crkve. Jednobrodna je građevina pravokutna tlocrta s apsidalnim završetkom i bočnim zvonikom uz glavno pročelje.

Presvođena je kupolom čija je unutrašnjost ukrašena štukaturama s ornamentima. Od inventara značajan je glavni oltar iz 1811. godine, bočni oltar s kipom Majke Božje Žalosne, izvedenim u kamenu iz 17. stoljeća, propovjedaonica te orgulje iz 1900. godine.

Od 1608. do 1783 uz crkvu se nalazila kapelica Svetog Petra s grobnicom obitelji Erdödy. Crkva je najprije bila gotička građevina koja je tijekom vremena stradala . Obnovljena je u baroku i danas ima spomeničku vrijednost  2. kategorije. Župa Presvetog Trojstva prvi put  se spominje 1334. godine, a u popisu župa Zagrebačke nadbiskupije nalazi se od 1501. godine.

Jedan od znamenitih ljudi svetonedeljskog kraja bio je župnik ove župe Mihalj Šilobod Bolšić na službi od 1760. do 1787. godine poznat kao tvorac prve hrvatske aritmetike (Arithmetika Horvatszka), izdane 1758. u Zagrebu, na kajkavskom narječju.