Narodna nošnja
I ženska i muška narodna nošnja ima na svetonedeljskom području dugu tradiciju i neke specifičnosti. Nošnja je privlačna i nacifrana, osobito gornji dijelovi, a prevladava crvena boja. Šije se od narodnog platna, a nekad se i u ovom kraju uvelike uzgajala konoplja i lan. Sve do 60-ih godina 20. stoljeća radili su i narodni tkalci na tkalačkim stanovima ili krosnama, što se danas može vidjeti tek u muzejskim zbirkama ili se demonstrira na narodnim svečanostima.
Ženska narodna nošnja
Najvažniji dijelovi ženske nošnje su opleček, rubača i fertun. Opleček je bluza sastavljena od prednjeg, nešto dužeg, i zadnjeg, kraćeg stana, s dugačkim rukavima, u zapešću nabranim i stegnutim ošvicom. Rubača ili rubača-celača je suknja sašivena s prslukom. Prsluk je modrec krojen u trapezoidnom obliku s malim trokutastim izrezom na leđima i s naramenicama spojen
koncima. Modrec je s prednje strane jako izrezan, a po sredini otvoren. Suknja je rubača, obično bez posebnih ornamenata. Sastoji se od prednje ravne pole i zadnjih dviju poli sitno nabranih. Prednja pola je u gornjem dijelu otvorena. Fertun je pregača izrađena od dvije pole na struku, sitno nabrane i uhvaćene ošvicom na koju se nastavljaju krakovi.
Specifičnost, možda i najvredniji dio svetonedeljske nošnje je raskošna ženska ogrlica ili kraluš (kraluž). Ovdje se pojavljuje od početka 19. stoljeća, a djevojke i žene nose kraluš u svečanim prigodama. Nosi se uz vrat na kraglin, obično je od bijele nabrane čipke, s raznim ornamentima u boji. Nizanjem staklenih ili koraljnih sitnih perli na osnovu od 8 vlasi ili niti bijelog konjskog repa, ili u novije doba od plastike, dobivaju se nacifrani ornamenti, obično na kare, šlinge i frke. Kraluš najčešće koristi crvenu boju, ali i trobojnicu (crven, bijeli, plavi). Oko vrata žene kraluš je otraga vezan crvenom satenskom vrpcom.
Muška narodna nošnja
Glavni dijelovi muške narodne nošnje su gaće i rubača. Bijele gaće sašivene od narodnog platna duge su obično do gležnja. Rubača je košulja koja se nosi preko gaća.
